TO JE ŽUPA – OSEBUJNA I RAZNOLIKA

Stojimo zbunjeni pred ljepotom. Otkrivamo mnogo detalja o životu Župe u vremenu prije nas, ali i o svakodnevnom življenju. Odabrala je Župa onoliko prostora koliko je bilo moguće da se ne poremeti sklad i ljepota tog južnog hrvatskog područja u čijem su tkivu izrasle ilirske gomile složene od sivog kamena koje su usprkos prohujalom vremenu sačuvale svoj izvorni oblik. Stoljeća su utkana u taj mediteranski krajolik koji se otkriva mirom i prigušenim skladom. I more je taj prostor od Dupca do Plata, podno Vlaštice (909 m) i Malaštice (628 m), gorskih štitonoša od vjetrova, oplemenilo obiljem darova koji ushićuju. Tko može odoljeti zovu mora i svjetlosti sunca koje je ovdje „jednostavno doma“.

Prostor je ovo bez raskošnih palača i spomenika, prostor koji se prepoznaje glasom blagosti i plodnosti, glasom zemlje i mora, ljepotom naselja rasutih uz more i onih do kojih tek dolazi šum pučine, ali koje zapljuskuje miris žuke.

Oduvijek je na ovom nevelikom zemljopisnom području čovjek potvrđivao svoju sraštenost s okolinom. Izmjenjuju se ovdje blage uzvisine i plodne doline, pitomi perivoji i živopisne uvale, obilje vode i bistrina mora. I ljudi su ovdje blagi i postojani, poljodjelci i ribari, maslinari i pomorci, sokolari i klesari, gospari i težaci, skromni i marljivi, srdačni i uviđavni, sa svojim radostima i brigama, na tom komadiću zemlje koji se gotovo dodiruje s Dubrovnikom, drevnim gradom-državom s kojim su stoljećima dijelili svjetonazor, prihvaćali i uzvraćali povijesna, politička i kulturna zbivanja, ali uvijek bili svoji na svome.

ŽUPA DUBROVAČKA – BAŠTINJENA LJEPOTA

Župa Dubrovačka, područje povijesnog naziva Brenum, ilirskog podrijetla ili  pak slavenskog oblika imena Žrnovnica, nastao prema mlinarskom obrtu, smješteno je između dostojanstvenog Dubrovnika i Duboke Ljute i obuhvaća 2288 ha površine na kojoj živi oko 6000 stanovnika.

Nalazi se između 42^o 39^{`</sup>  sjeverne širine i 18<sup>o</sup> 14<sup>`} istočne geografske dužine u području blage mediteranske klime, prozračnog neba i toplog mora.

Ljeta su uglavnom suha i topla uz rijetke ljetne pljuskove, a zime ugodne i tople osim oštrih bura koje rashlade zrak i uzburkaju more. Mnogo je sunčanih dana, više od 260 u godini i obilje topline s prosječnom temperaturom zimi od 9^oC do 25^oC ljeti.

Plodno polje zasađeno voćem i povrćem čuvaju brda, s najvišim vrhom 909 metara koja speru kiše i zaustavljaju rijetki snijeg i vjetrove prije nego izbiju na more.

Administrativno općina Župa dubrovačka pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Turistička jadranska cesta prolazi ovuda. Dobre autobusne, brodske i avionske veze (međunarodna zračna luka u Čilipima udaljena je oko 10 km) spajaju je sa susjednim državama, i Europa joj je sve bliže.

Nevelik je ovo geografski prostor sa sačuvanom materijalnom, duhovnom i prirodnom baštinom. Cijeli je protkan ladanjskim zdanjima i tragovima kultura i  civilizacija koje su se ovdje susretale i prožimale tijekom stoljeća. Prostor Župe amfiteatralno se spušta prema moru i tvori u sredini plodno Župsko polje s obiljem podzemnih voda i brojnim bistrim izvorima koji natapaju i oplođuju zemlju.

Priroda je satkala ovo područje koje na zapadu počinje od naselja Dubac, u sjeni veličanstvenog Dubrovnika, do mjesta Plat i drâge Duboka Ljuta na istoku, vrata između Župe i Konavala. S juga duboki zaklonjeni Župski zaljev i njegove turističke bisere – Kupare, Srebreno, Mline, Soline i Plat čuvaju tri kamena otočića Supetar, Mrkan i Bobara, dok sa sjevera Župu grle obronci brda Gornje Župe sa živopisnim naseljima Brgat, Postranje, Petrača, Zavrelje..., a u Župskom polju prosula se naselja Čibača, Čelopeci, Mandaljena... Čovjek je oplemenio taj prostor, a volja i snaga mnogih naraštaja daju osobit sklad životu, uživanju u jednostavnosti i građenju življenja na trajnim vrijednostima.

Naselja i svetišta svjedoci su minulih razdoblja, jer svaku prikladnu površinu ili uvalu uz more čovjek je zaposjeo i izgradio selo ili crkvicu, usjekao putove koji će kasnije postati suvremene prometnice. Svako razdoblje ostavilo je svoje tragove što su se tijekom vremena stopili i srasli tvoreći naslijeđe koje su naraštaji čuvali i nastavljali gdje su prethodnici stali.

Ambijenti Župe: naselja i zaseoci, vrtovi i voćnjaci, vinogradi i maslinici, žali i uvale, kamene kuće i dvorišta, kapelice i crkve, usamljeni ljetnikovci, ugašene vapnenice i kamenolomi, gomile i križevi, sve su to tragovi stvoreni prema mjerilima ljudskog sklada s prirodom.

Živi Župa dva života, onaj oslonjen na zemlju i onaj oslonjen na more. Čudesni su i jedan i drugi. Obrađuje se zemlja i čuvaju izvori, obrezuje loza i maslina, uređuje obala i novi budući vezovi za lađe, njeguju zatečene vrijednosti, grade i oblikuju nove.